Miker sorta maline je poreklom iz SAD-a, nastala je kao ukrštena sorta malina Vilamet i Katbert malina, 1967. godine. Plodovi ove maline su srednje crveni, jako su ukusni i slatki i prilično su čvrsti, pa su pogodni za transport. Zbog svega toga ova vrsta je, ne samo zgodna za ishranu kada je sveža, već je prilično zahvalna i za zamrzavanje.
U Srbiju je ova vrsta maline uneta 1994. godine. Srbija je treća zemlja sa najvećom proizvodnjom malina, posle Poljske i Rusije, a Miker je jedna od dve dominantne sorte. Izvoz Miker maline iz Srbije vrši se u zemlje EU i u SAD.
Sadnice
Sadnice Miker maline treba da budu duge oko 50 cm, srednje debljine (oko 10 mm), a korenovi sadnice treba da imaju oko 10 glavnih žila, dužine 12-20 cm, a debljine 2 mm.
Sadnja
Da bi malina Miker uspela, potrebno je saditi je na ravničarsku, rastresitu, popustljivu i slabo kiselu zemlju, bogatu organskim materijalima. Zemljište treba da primi dovoljnu količinu vlage, a pH zemljišta treba da bude 5.5-6.5. Malina Miker zahteva kvalitetno obrađeno zemljište, jer ima plitak koren. Pre oranja, neodhodno je đubriti stajnjakom i NPK đubrivom. Dubina oranja treba da je oko 30 cm. Razmaci između redova treba da su od 3 m, a u samim redovima treba da bude po 25 cm razmaka između pojedinačnih biljaka. Miker maline treba saditi u jesen, što ranije, a ređe u toku zime.
Takođe, sadnja nije isključena ni krajem marta. Koren treba čuvati od mrazeva, lomljenja i oštećenja. Ukoliko se malina sadi u proleće, donji deo sadnice treba potopiti u smešu od goveđe, sveže balege, vode i ilovače, što nije neophodno kada se sadi na jesen. Po hektaru moguće je imati 13 300 sadnica.
Uzgoj Miker maline
Odabir izdanaka je potrebno vršiti u proleće, pre samog kretanja vegetacije. Ostavlja se 5-6 srednje bujnih izdanaka na 1 m dužine. Ostali izdanci se odstranjuju. Zatim sledi vezivanje uz žicu, kako bi biljka bila stabilnija. Miker sorta zahteva naslone, dugačke, jer su joj grančice duge.
Skarćivanje se vrši na visini od oko 160-170 cm. Izdanke koji su dve godine davali plodove, treba odstraniti. Malina cveta oko mesec dana, u drugoj polovini maja. Oprašuje je medonosna pčela, a cvetovi su hermafroditni.
Zemljište mora da se obrađuje i štiti od korova, da se redovno zaliva, ali i da se biljka štiti od štetnih agenasa. Ručno okopavanje oko izdanaka neophodno je sredinom aprila, početkom maja, početkom juna i krajem jula, dakle, u fazi razbijanja pokorice, fazi cvetanja, pre početka berbe i posle završetka berbe. Neophodna je i primena herbicida. Što se prskanja maline tiče, potrebno je nekoliko ispuniti nekoliko faza. Zimsko prskanje štiti biljku od lisnih ušiju, malinine bube i prstenara, kao i gljivičnih oboljenja. Prskanje pred vegetativni period radi se kako bi se miker malina zaštitila od pegavosti, sušenja pupoljaka. U vreme cvetanja, potrebna je zaštita od malinine bube, gljivica, a u vreme precvetavanje neophodna je zaštita od truleži plodova. I nakon berbe, malinu Miker treba štititi sušenja pupoljaka.
Berba Miker maline
Miker malina se bere krajem juna. Neophodno je angažovanje radne snage. Radna snaga mogu biti i starija lica, osobe sa posebnim potrebama. Berbu treba obavljati što češće, svaki drugi dan, sa početkom ujutru, nakon sušenja rose, a pre nastupanja visokih temperatura. Berba je važna, i predstavlja oko 70 % celokupnog posla. Ambalaže sadrže 0.5-1 kg plodova, a izrađuju se od parafisanog kartona, perforirane plastike ili od drveta. Veličina je pogodna smeštanju u holandeze.
Prinos Miker maline
Miker malina može da obezbedi izrazito visoke prinose 13-15 t/ha, a neretko čak i više. Po hektaru moguće je mati do 13 300 sadnica. Malina omogućava brz obrt uloženog kapitala. Miker malina je tražena kao stono voće, ali i kao sirovina za niz drugih proizvoda.