You are here: Home » Uzgajanje » Malina Vilamet – sadnja i uzgoj

Malina Vilamet – sadnja i uzgoj

Malina vilamet je jedna od vodećih sorti maline. Uzgaja se najviše u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanada, a prilično je popularna i kod uzgajivača u našim krajevima. Vilamet je letnja sorta maline. Dosta je otporna biljka, a rađa lepe i krupne tamnocrvene plodove, bogatog slatkastog ukusa. Ova sorta maline je američkog porekla i nastala je ukrštanjem malina sorte Njuburg i Lojd Džordž.

Vilamet je jedna od najboljih sorti maline, budući da je karakteriše dosta dobra otpornost i velik prinos. Vodi poreklo iz Oregona, a pripada grupi ranih sorti malina i prve plodove daje već u toku meseca juna. Samo stablo je trnovitno, mada može da bude i bez trnja.

Ova sorta maline pripada jednorodnim vrstama, mada u nekim slučajevima može da daje rod i u dva navrata u toku godine. Daje prilično dobar prinos, ukoliko se pravilno sadi, neguje i održava. Prema informacijama uzgajivača, ova sorta može da rodi i više od 10 do 15 tona plodova po hektaru zemljišta. Ekonomski je veoma isplativa, tako da se dosta proizvođača odlučuje za ovu sortu.

Malina vilamet – sadnja i uzgoj

Plodovi biljke su krupni, čvrste strukture i lepe tamnocrvene nijanse. Odličnog su i kvalitetnog slatkog ukusa, tako da je sorta odlična i za stonu upotrebu, a zbog bogate arome je dobar izbora za sve načine prerade i kuvanje. U nekim slučajevima plodovi sorte Vilamet mogu da budu i žute boje. Biljka je srednjeg rasta, mada uz intenzivnu negu može da postane veoma bujna, te njeni mnogobrojni izdanci mogu zahtevati dodatno orezivanje.

Sadnja maline Vilamet

Vilamet je dosta otporna sorta, ali kao i sve vrste gajenog voća i povrća, zahteva određene uslove koji će najviše pogodovati njenom uzgoju i dati najbolje rezultate. Za sadnju se preporučuje jesenja sadnja, mada nije šteta ni ako se sadi u proleće. Prolećna sadnja je možda bolja opcija u brdskim predelima, gde prvi mrazevi dolaze prilično rano. Malina dosta dugo zadržava list, tako da je to u ovom slučaju preporučljva opcija, zbog bolje zaštite i održavanja biljke.

Sadnja u kasno proleće se ne savetuje, zato što tada može doći do uvećanja pupoljaka na samom korenu. Ako se sadi u tom stanju, može doći do oštećenja budućih izdanaka, koji izbijaju iz pupoljaka na korenu. Takođe, prolećni vetrovi mogu dodatno da osuše zemljište i uzrokuju slabije primanje sadnica. U ovom periodu je generalno prisutno manje neophodne vlage u samom zemljištu.

Lokacija – Ova sorta maline najbolje uspeva na prostorima sa dosta sunčeve svetlosti, kao i većina drugih sorti.

Zemljište – Malina vilamet zahteva dovoljnu količinu vlage, ali previše vlažno zemljište može da spreči da izdanci probiju na površinu, te se ne preporučuje gaženje zemljišta oko samih sadnica. Vilametu najviše odgovara zemljište kiselosti između 5.5 do 7 jedinica. Odgovara joj propusno zemljište, peskovite i ilovačaste strukture, normalno do vlažno.

Odabir sadnica – Pri odabiru sadnica je važno da se odaberu samo autentične sorte ove maline, a da izdanci budu zdravi sa jakim i zdravim korenskim sistemom. Treba ih zasaditi u najkraćem roku nakon nabavke, kako bi se što lakše i bolje primile. Pre postavljanja ih treba obavezno očistiti od suvih i oštećenih žila i skratiti za jednu četvrtinu.

Postavljanje sadnica – Sadnja malina ne treba da bude ni previše duboka, ni previše plitka. Preporučuje se da se sadnice neposredno nakon sadnje skrate na visinu od oko 20 cm iznad zemlje. Savetuje se da se izdanci maline sade kada je oblačno vreme, na istu dubinu na kojoj su stajali u malinjaku pre vađenja ili eventualno neki centimetar dublje u zemlju.

Zalivanje i đubrenje – Maline zahtevaju obilno zalivanje nakon same sadnje, kao i đubrenje zemljišta stajskim đubrivom, ukoliko to već nije obavljeno pre sadnje i osnovne obrade zemljišta.

Uzgoj maline Vilamet

Malina Vilamet zahteva obavezno vezivanje u žicu i adekvatna zaštita, kako bi dale dobar i kvalitetan prinos. Treba održavati kvalitet zemljjišta i voditi računa o zaštiti od vremenskih uslova i štetočina, te pravilno negovati samu biljku.

Za najbolje rezultate se preporučuje obavezno orezivanje stabljika koje su dale rod, na kraju sezone, odnosno odmah nakon berbe. Treba ukloniti i novoizrasle izdanke, ukoliko deluju tanko, ukoliko su izlomljeni, a plodovi su sitni. Najoptimalnija varijanta je da se održava dvanaest stabljika maline po jednom metru u redu, za najbolji prinos. Vezuju se u žicu, a orezuju na visinu čovekovog ramena, što talođe omogućuje lakšu berbu.

Maline koje se pojave izvan redova treba ukloniti košenjem, poljoprivrednom mehanizacijom  herbicidima.

Postoje određena oboljenja kojima su maline podložne, te ih treba adekvatno zaštitit prskanjem, pre početka vegetacije, pre cvetanja biljke i nakon berbe. Najpodložnija je oboljenjima gljivičnog porekla, didimeli i antraknozi, koje se najčešće javljaju ukoliko malinama ne prija položaj na kojem se gaje.