Jagoda (Fragaria L.) je zeljasta višegodišnja biljka koja pripada porodici ruža. Jagode spadaju u takozvano ,,sitno voće”, mada proizvodi koji se dobijaju od njih mogu biti veoma krupni, pa se zato ovoj vrsti voća posvećuje sve veća pažnja. Jagoda je privredno veoma značajna voćka, a njena proizvodnja se danas zasniva na savremenoj agrotehnici i na naučnim principima. Jagoda se gaji i širom naše zemlje.
U nastavku teksta možete saznati nešto više o sadnji jagoda, njihovom uzgoju i postojećim sortama.
Sadnja
Zahvaljujući svojim biološkim karakteristikama, ova biljka se može saditi tokom cele godine. U našoj zemlji se uglavnom sadi u isto vreme kada i drugo voće, odnosno u proleće i jesen, mada to nije optimalno vreme sadnje za jagode. Preporučuje se da se jagode sade krajem jula ili početkom avgusta, jer tada će obezbediti značajan prinos u toku naredne vegetacije.
Kada će jagoda početi da se sadi zavisi najviše od klimatskih uslova, od pripreme zemljišta, od nabavke sadnog materijala, kao i od sistema i načina gajenja. Od vremena sadnje u velikoj meri zavisi i kakav će biti kvalitet i rodnost plodova, čak i nekoliko godina nakon sadnje.
Prolećna sadnja jagoda. Sadnja jagoda u proleće nije preporučljiva jer su troškovi proizvodnje znatno veći i nema prinosa u prvoj godini sadnje. Jagode se sade u proleće u slučaju da nije obavljena sadnja u jesen ili ukoliko su u pitanju velike nadmorske visine. Prolećna sadnja jagoda treba da se obavi na početku proleća, odnosno pre vegetacije jer živići se mnogo brže razvijaju ako nisu još počeli intenzivno da razvijaju nadzemne organe. Međutim, sadnja može da se obavi i kasnije tokom proleća, ukoliko su živići čuvani u hladnjači.
Letnja sadnja jagoda. Kada je u pitanju sadnja jagoda u leto, najbolje je da se koriste živići koji su čuvani u hladnjači. Takođe, veoma je važno da se obezbedi dovoljno vode, jer biće potrebno zalivanje neposredno nakon sadnje, ali i kasnije tokom vegetacije. U nekim zemljama u kojima se jagoda intenzivno proizvodi, obavezno je navodnjavanje i upotreba specijalne folije za zastiranje zemljišta. Letnja sadnja jagoda može da se obavi u bilo kom letnjem mesecu, ali najbolje je obaviti je u periodu od početka jula do sredine avgusta. Jagoda koja je posađena sredinom jula će u toku sledeće godine dati odličan prinos koji može iznositi čak 10 000 kg/ha.
Jesenja sadnja jagoda. Kada se jagode sade u jesen, značajan prinos se očekuje tek sledeće godine ili u drugoj godini nakon sadnje. Najveći prinos će dati živići koji su posađeni krajem septembra, odnosno početkom jeseni. I u našoj zemlji sadnja jagoda u jesen počinje u drugoj polovini septembra i traje do pojave prvih mrazeva. Ponekad se dešava da živići stradaju od prvih mrazeva, jer nemaju dovoljno vremena da razviju dubok i jak koren.
Uzgoj jagoda
Postoje dva osnovna načina na koja se jagode mogu uzgajati, a to su uzgoj u zaštićenom prostoru i uzgoj na otvorenom polju. Što se tiče uzgoja u zaštićenom prostoru, glavni cilj je što brže sazrevanje jagoda i njihovo plasiranje na tržište. Do ranog sazrevanja jagoda dolazi zahvaljujući povećanju temperature vazduha u plastenicima. Troškovi proizvodnje su u ovom slučaju veći, ali ako želite što pre da dobijete jagode za tržište, onda je ovaj način uzgoja za vas.
Kada je u pitanju uzgoj jagoda na otvorenom, jagoda može da se uzgaja kao jednogodišnja ili višegodišnja biljka, kao čista kultura ili međukultura. Jagode se najčešće sade u redove, odnosno trake, uz upotrebu gredica koje mogu biti ravne ili povišene. Biljke su udaljene 20-25 cm, a redovi na gredici su u razmaku 30-40 cm. Gredice su međusobno razmaknute 80-100 cm, a obavezna je upotreba crne PE folije. Ovaj način uzgoja prevladava i kod nas i najznačajniji je za privredu.
Da bi se jagoda uspešno gajila neophodno je da živići budu zdravi i dobro razvijeni. Za sadnju je najbolje koristiti jednogodišnje živiće koji potiču od autentičnih i provereno zdravih biljaka i živiće koji su zasađeni neposredno nakon vađenja iz matičnjaka. Ukoliko je prošlo dosta vremena od vađenja živića do sadnje, onda je potrebno živiće prskati vodom, a njihove žile držati 12-24h u vodi, da bi se na taj način živići osvežili. Takođe, pre sadnje treba ukloniti trule, suve i oštećene živiće, a one previše duge treba skratiti. Preporučuje se da se pre sadnje živići jagode umoče u rastvor plavog kamena ili da se potope u kašu od zemlje i goveđe balege. Živiće treba saditi kada je napolju oblačno i kada je zemljište umereno vlažno, a posle sadnje ih treba dobro zaliti.
Sorte jagoda
Danas postoji preko 10000 sorti jagoda, a prilikom izbora sorti za gajenje treba imati u vidu ekološke uslove, nasledne osobine sorte, način korišćenja plodova i udaljenost tržišta. Takođe, uvek treba birati sorte koje su otporne na gljivična oboljenja, viruse i štetočine. U nastavku ćemo vam spomenuti neke od najčešćih sorti i njihove najvažnije osobine. Postoje rane sorte, srednje rane, srednje kasne, kasne i jako kasne sorte jagoda.
U rane sorte spada čuvena Zenga Prekosa. Ona je poreklom iz Nemačke, a počinje da sazreva krajem prve dekade maja. Plod je uglavnom sitniji, u obliku srca ili loptice i sa izrazito crvenom bojom. Meso je sočno, aromatično i slatko. Čačanska rana je domaća rana sorta koja je stvorena 1968. godine u Čačku u Institutu za voćarstvo i vinogradarstvo. Plodovi su srednje veličine, kupastog oblika i jarko crvene boje. Ova sorta sazreva u prvoj dekadi maja i lako se prilagođava različitim uslovima gajenja. Pogodna je za potrošnju u svežem stanju, ali može se i prerađivati i zamrzavati. Zatim, Kareza je rana sorta poreklom iz Italije. Ima veliku rodnost i otporna je na mraz i sušu. Plodovi su krupni, konusnog oblika i sjajno crvene boje. Meso ima slatkasto-kiselkast ukus. Ova sorta je pogodna za transport. Još neke rane sorte jagoda su Alba, Adi, Kortina, Sela, Mis itd.
U srednje rane sorte jagoda spadaju Čendler, Eris, Miranda, Selena, Antea, Elsanta, Eva, Sonata, Kvin Elisa i mnoge druge sorte. Srednje kasne i kasne sorte jagoda su Marmolada, Tardiva di Romanja, Redčif, Redgontlet, Arosa, Dora i druge. Neke od jako kasnih sorti jagoda su Adria, Idea, Rekord itd.