You are here: Home » Recepti » Špargla – uzgoj, lekovitost i recepti

Špargla – uzgoj, lekovitost i recepti

Špargle su izuzetno cenjeno povrće još od antičkih vremena. Za njena lekovita svojstva se znalo čak dva milenijuma unazad, a smatrana je i plemenitim povrćem, rezervisanim samo za određene slojeve društva među starim Rimljanima. Rasprostranjena je u celom svetu i prisutna u različitim sortama, od kojih se neke koriste više kao hrana, a druge kao prirodni lek. Neke sorte špargle imaju istaknuto mesto u drevnoj ajurvedskoj medicini. Špargla je naširoko uzgajana u Egiptu i u antičkoj Grčkoj i Rimu. Posebno je bila popularna u doba Luja XIV u Francuskoj, a njena konzumacija je rasprostranjena širom evropskog kontinenta, ali i u Aziji i Americi. Najveći uzgajivači, proizvođači i izvoznici šaprgle danas su Kina, Peru i Sjedinjene Američke Države.

Zbog čega šapargla ima ovako privilegovan satatus među povrćem? Špargle ili Aspargus officinalis su povrće izuzetne hranljive vrednosti i sa malim brojem kalorija, što ih čini gotovo savršenom zdravom namirnicom. Ono što je posebno značajno jeste da sadrže značajan udeo ugljenih hidrata koji daju energiju, a pritom im nije potreban insulin kako bi se ugljeni hidrati preradili u čovekovom organizmu. Zato su odlične i za dijabetičare i često se uključuju u planove redukcionih dijeta.

spargla – uzgoj, lekovitost i recepti

Špargle su višegodišnja biljka sa hranljivim i lekovitim vrednostima, za koje su dobro znali drevni mediteranski narodi i koristili je i kao hranu i kao lek. Ovo povrće ima gorkast ukus, za koji je zaslužan cinarin, supsanca koja mu daje i lekovita svojstva, posebno kada je reč o zdravlju bubrega i žuči. Špargle imaju visok procenat vode i predstavljaju dobar izvor kalijuma, kalcijuma i B vitamina. Postoji više sorti špargli, a kupuje se sveža, konzervirana ili zamrznuta. Ne dodaju joj se aditivi i konzervansi, pa je i u tom pogledu dobra i zdrava namirnica. Može da se priprema na razne načine u kulinarstvu i da se koristi kao efikasan prirodni lek za različita stanja.

Lekovitost i sastav špargle

Ovo plemenito povrće je odavno poznato kao odličan prečistač celokupnog organizma, a u antičko doba se dobro znalo za njeno blagotvorno dejstvo na digestivni trakt. Obilje vitamina, koji pored B kompleksa obuhvataju i A, C, K i E vitamine. Od korisnih minerala sadrži i magnezijum, cink, selen, bakar, mangan, fosfor i gvožđe. Bogata je proteinima i sadrži značajan udeo biljnih vlakana, izvrsnih za čitav metabolizam, probavu i održavanje telesne težine. Predstavlja jednu od najuravnoteženijih namirnica, zbog izbalansiranog odnosa svih korisnih hranljivih materija koje sadrži. Za šta je sve dobra, sledi u nastavku.

Antiupalna i antioksidativna svojstva – Špargle poseduju zaista izvanrednu kombinaciju antiinflamatornih sastojaka, pre svega saponina, flavonida kvercetina, rutina, kaemferola i izorhamnetina. Pored njih, špargle sadrže širok spektar antioksidanasa, među kojima su najznačajnji vitamini C i E, beta karoten, cink, mangan i selen. Kombinacija antiupalnih i antoksidantivnih sastojaka u šparglama je izvrsna za prevenciju hroničnih oboljenja poput dijabetesa i srčanih bolesti. Takođe mogu da štite organizam i od razvoja kancera i značajno smanje zdravstveni rizik.

Digestivni sistem – Špargle sadrže značajne količine inulina, supstance koja ima prebiotičko dejstvo. Ona je nesvarljiva, a predstavlja odličan izvor hrane za korisne kulture bakterija, koje su povezane sa boljom apsorcijom dobrih materija, smanjivanjem rizika od alergija i raka creva. Osim toga, špargle sadrže i biljna vlakna, koja pospešuju varenje i pomažu održavanje zdrave probave.

Kardiovaskularno zdravlje – Smatra se da je špargla odlična za održavanje optimalnog nivoa šećera u krvi. Zahvaljujući čitavom dijapazonu B vitamina i svim materijama koje oni obezbeđuju, korisne su za snižavanje visokog nivoa šećera u krvi. B vitamin igra važnu ulogu u regulaciji nivoa aminokiseline homocistein, koja predstavlja rizik za srčana oboljenja, ukoliko dostigne viši nivo. Vlakna i antioksidansi takođe pomažu  u osolobađanju od štetnih materija i štite od slobodnih radikala, te takođe utiču na smanjenje rizika od srčanih oboljenja.

Antikancerogeno delovanje – Neka istraživanja ukazuju na to da se špargle mogu smatrati i odličnom namirnicom koja može da spreči pojavu raka. Hronična upalna stanja i hronični oksidativni stres predstavljaju veliki rizik za razvoj malignih oboljenja, a zavidna količina i međusobno dejstvo antiupalnih i antioksidansnih sastojaka u ovom povrću ima vitalnu ulogu u oslobađanju organizma od takvog štetnog delovanja, te može pomoći i u smanjenju rizika za nastanak kancera. Istraživanja na životinjama su pokazala da špargla i njeni ekstrakti deluju na promenu metaboličke aktivnosti ćelija raka i brane organizam.

Uzgoj špargle

Kada se radi o uzgoju špargle, među brojnim sortama razlikujemo zelenu i belu šparglu. Zelena raste iznad zemlje, a bela se uzgaja ispod, zbog čega se i dobijaju beli plodovi. Postoji preko sto sorti špargle, a uzgoj i izbor zavise od želje i potrebe proizvođača. Najčešći usev u Evropi je Aspargus officinalis.

  • Za uzgoj špargle treba pripremiti leju s obzirom na njen dug životni vek i do dvadeset godina. Preporučljivo je saditi je po obodu ili na kraju bašte. Najbolja varijanta je sađenje sadnica, a ne semena, kako bi brže mogla i da se bere.
  • Zemljište treba obogatiti đubrivom i izmešati. Pogodno je dodati i malo peska, kako bi zemljište bilo rastresito i dobro provodilo vodu. Leja ne treba da bude šira od 120 cm, a zemlju treba nahraniti organskim materijama, kako bi špargla mogla lepo da se razvija.
  • Sadnja se obavlja na dubini od 15 cm u redovima od oko 40 cm. Kada se postave sadnice, prekrivaju se sa 3 do 10 cm zemlje, u zavisnosti od veličine. Leju treba kultivisati na dubini od oko 3 cm, a zemlju održavati rastresitom.
  • Beba ne bi trebalo da se obavlja tokom prve sezone rasta, kako bi se izradio snažniji koren biljke. Sezona za branje špargle počinje sredinom aprila i traje do kraja juna i smatra se pravim prolećnim povrćem. Bere se tako što se seku izdanci dužine od 20 cm, a seku se najviše 3 cm ispod površine zemlje. Važno je da se prilikom berbe ne ošteti koren. Ne bi trebalo da se bere tokom veoma toplih letnjih perioda.

Recepti sa šparglama

Špargle su zbog svojih nutritivnih karakteristika savršeno izbalansirana namirnica. Nemaju puno kalorija, a bogate su korisnim materijama, tako da su pogodne za svačiju ishranu, a posebno su dobre za osobe koje boluju od dijabetesa, kao i one koji žele da smršaju. Špargla je zahvalna kulinarska povrćka koja se lako priprema i koristi na razne načine. Servira se kao predjelo, kao prilog jelu, od nje se prave salate, variva i drugi specijaliteti. Prisutne su u različitim kulturama i pripremljene na različite načine. Dok se kod nas uglavnom koriste blago skuvane špargle, u azijskoj kuhiji su često pržene i serviraju se uz jela od mesa. Zastupljene su u ishrani vegeterijanaca, vegana, u bezglutenskoj kuhinji i drugim pravcima.

Osnovna priprema špargle – Izdanke oprati hladnom vodom, oljuštiti i uvezati koncem u snopiće. Staviti ih u lonac za kuvanje okrenute vrhom na gore i preliti posoljenom ključalom vodom sa dodatkom šećera, do glavica, Kuvati do dvadesetak minuta, u zavisnosti od debljine izdanaka. Ovako obrađena špargla se kombinuje u raznim jelima.

Varivo od špargli – Špargle mogu da se koriste za pripremu variva kao i druga povrća. Ovo jelo ima puno korisnih sastojaka, a svoju lekovitu i zdravstvenu vrednost duguje plemenitim šparglama. Za pripremu je potrebno:

  • 500 gr kuvane špargle
  • 1 manji koren celera
  • 1 šargarepa
  • 1 glavica crnog luka
  • 1 l pileće supe
  • 50 gr maslaca
  • So i biber

Propržiti iseckani luk na maslacu, pa dodati seckani celer i šargarepu. Dinstati dok povrće ne omekša. Potom dodati špargle isiečene na delove od 2 cm i zaliti supom. Kuvati dok ne proključa pa začiniti po ukusu. Kratko sve zajedno prokuvati. Posuti sa malo svežeg seckanog peršuna.

Salata sa šparglama – Špargla se često koristi u pripremi hranljivih obrok salata. One se mogu začiniti aromatičnim dodacima, a predstavljaju odlično izbalansiran obrok. Za ovu salatu je potrebno:

  • 4 kuvane špargle
  • 1 čen belog luka
  • 2 kašike limunovog soka
  • 1 kašika maslinovog ulja
  • 1 kašika meda
  • 1 kašičica senfa
  • 1 kašičica jabukovog sirćeta
  • Majčina dušica

Špargle iseći na delove i malo prokuvati da ostanu hrskave. Preliti mešavinom meda, ulja, limunovog soka, sirćeta, senfa i seckanog belog luka. Sve dobro promešati i na kraju posuti sitno seckanom majčinom dušicom.